Atom

Protonski /atomski /redni broj

Maseni / nukleonski broj

Izotopi

• kemijski elementi istog protonskog broja (broja protona i neutrona), a različitog masenog broja (broja protona i neutrona)
• različitih fizikalnih svojstava

Nuklidi

• kemijski element točno određenog Z i A
• mononuklidni elementi - imaju samo jedan stabilan izotop (Be, F, Na, Al) 
• polinuklidni - imaju vie stabilnih izotopa

Izobari

• atomi različitog protonskog broja Z, a isto masenog broja A

Veličina i masa atoma

• atom = elektronski omotač + jezgra
• jezgra = protoni + neutroni = NUKLEONI
• nabojni broj - omjer električnog naboja Q i elementarnog naboja e => z=Q/e

Atom kroz povijest

• 500.g.pr.Kr - Leukip dolazi do pomisli na atom
• 400.g.pr.Kr - Demokrit uvodi naziv atomos (nedjeljiv) 
• 1661.g. - Robert Boyle - svaka se materija može rastaviti na elemente
• 1671.g. - Isaac Newton - različita gustoća tvari je posljedica različite ispunjenosti atoma
• 1758.g. - Ruđer Bošković - atomi su nematerijalne točke bez dimenzije, ali s inercijom (atomi < molekule < kristali)
• 1772.g. - Antoine Laurent Lovasier - priroda izgrađuje materiju kombinirajući različite elemente
• 1804.g. - John Dalton - atom je nevidljiva, nedjeljiva kuglica
• 1897.g. - Joseph James Thomson - atom je pozitivno nabijena kuglica u kojoj se gibaju negativno nabijeni elektroni
• 1911.g. - Ernest Rutherford - atom je nalik Sunčevu sustavu, sastoji se od pozitivno nabijene jezgre oko koje kruže elektroni
• 1913.g. - Niels Bohr - elektroni se gibaju po energetskim razinama
• 1924.g. - Luis Victor de Broglie - elektroni imaju svojstva vala i čestice
• 1925.g. - Werner Heisenberg - osnivač kvantne mehanike
• 1926.g. - Erwin Schrödinger - stanja elektrona određena su rješenjima valne jednadžbama
• 1932.g. - James Chadwick - jezgra se sastoji od protona i neutrona

Agregacijska stanja tvari

Čvrsto: 

• Oznaka : s (lat. solidus)
• Uređenost strukture
• Mala udaljenost između čestica
• Stalan oblik i volumen
• nestlačive su

Tekuće: 

• Oznaka : l (lat. liquidus)
• veća udaljenost između čestica
• uređenost strukure je manja
• čestice se gibaju slobodno i mjenjaju položaj
• poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze
• nestlačive se

Plinovito:

• udaljenost između čestica je velika
• nemaju uređenu strukturu
• položaj čestica se brzo mjenja u svim smjerovima u prostoru
• posuda bilo kojeg oblika potpuno je ispunjena plinom
• volumen ovisi o tlaku i temperaturi

Promjene agregacijskih stanja tvari : 

Rasprostranjenost elemenata

• U svemiru prevladavaju lakši elementi

• Na površini Zemlje prevladavaju lakši elementi na prema središtu sve teži

Razdvajanje sastojaka iz smjesa

Homogene : 

• Uparivanjem
• Destilacijom - smjesa vrije, otopljena tvar zaostaje a tekućina isparava te se u hladilu ponovno kondenzira
• Kristalizacijom
• Ekstrakcijom - temlji se različitoj topivosti tvari u otapalima (pr. jod se bolje otapa u org. otapalima nego u vodi)
• Kromatografijom - otopina prelazi preko krute faze (kreda, papir), neke tvari se jače vežu pa se sporije dižu, time semogu dokazati postojanje nekih sastojaka u smjesi

Heterogene :

• Dekantiranjem
• Sedimentacijom
• Filtracijom - kroz filtirni papir smjesa se razdvaja na tekućinu na predlošku i tvar na filtirnom papiru
• Sublimacijom

Podjela tvari

                                                                                                                                                                                                 

Izvori tvari

Zemljina kora

• debela 40 km
• izvor mineralnih tvari : kuhinjska sol, oksidne, sulfidne, sulfatne i karbonatne rude)
• ugljen : H,C,N,S; karbonizacija biljnih ostataka, prirodni : antracit, kameni, smeđi, treset; umjetni: životinjski, drveni, koks
• industrijsko gorivo, industrija boja, ljekova, eksploziva i dr.
• nafta: masna, zapaljiva tekućina, nastala raspadanjem morskih organizama
• frakcije nafte: petroleter, kerozin, benzin, parafin, dizel, loživo ulje, asfalt, bitumen
• gl. sirovina u proizvodnji : boja, lakova, otapala, umjetnih vlakana, plastičnih masa, lijekova
• zemni plin: gorivo, koristi se u proizvodnji: gnojiva, plastičnih masa; dobiva se iz buotina na naftnim poljima; gl.sastojak - metan (CH4)

Voda

• 3/4 Zemlje je prekriveno vodom
• 97,2% - mora i oceani
• pričuva sol : NaCl, KBr, MgCl2, MgSO4, CaCl2, NaHCO3, KCl, NaBr...

Zrak

• homogena smjesa plinova
• stalni sastojci : N2, O2, Ar te plemeniti plinovi
• promjenjivi sastojci : CO2, vodena para i prašina

Biljke

• pomoću procesa fotosinteze stvaraju kisik i hranu
• godišnje proizvedu oko 200 bilijuna org. tvari
• stvari biljnog podrijetla : knjige, olovka, odjeća, pokućanstvo, čajevi, ljekovi, brašno, šečer i dr.

Tvar

• Tales ( VI.st.pr.Kr) - smatrao da je osnovna tvar voda
• Anaksimen - smatrao da je osnovna tvar zrak
• grč. filozofi : Empedokal (V.st.pr.Kr) i Aristotel (IV.st.pr.Kr) - četiri osnovna elementa, alkemičari: " kamen mudraca", "eliksir života"