Atom

Protonski /atomski /redni broj

Maseni / nukleonski broj

Izotopi

• kemijski elementi istog protonskog broja (broja protona i neutrona), a različitog masenog broja (broja protona i neutrona)
• različitih fizikalnih svojstava

Nuklidi

• kemijski element točno određenog Z i A
• mononuklidni elementi - imaju samo jedan stabilan izotop (Be, F, Na, Al) 
• polinuklidni - imaju vie stabilnih izotopa

Izobari

• atomi različitog protonskog broja Z, a isto masenog broja A

Veličina i masa atoma

• atom = elektronski omotač + jezgra
• jezgra = protoni + neutroni = NUKLEONI
• nabojni broj - omjer električnog naboja Q i elementarnog naboja e => z=Q/e

Atom kroz povijest

• 500.g.pr.Kr - Leukip dolazi do pomisli na atom
• 400.g.pr.Kr - Demokrit uvodi naziv atomos (nedjeljiv) 
• 1661.g. - Robert Boyle - svaka se materija može rastaviti na elemente
• 1671.g. - Isaac Newton - različita gustoća tvari je posljedica različite ispunjenosti atoma
• 1758.g. - Ruđer Bošković - atomi su nematerijalne točke bez dimenzije, ali s inercijom (atomi < molekule < kristali)
• 1772.g. - Antoine Laurent Lovasier - priroda izgrađuje materiju kombinirajući različite elemente
• 1804.g. - John Dalton - atom je nevidljiva, nedjeljiva kuglica
• 1897.g. - Joseph James Thomson - atom je pozitivno nabijena kuglica u kojoj se gibaju negativno nabijeni elektroni
• 1911.g. - Ernest Rutherford - atom je nalik Sunčevu sustavu, sastoji se od pozitivno nabijene jezgre oko koje kruže elektroni
• 1913.g. - Niels Bohr - elektroni se gibaju po energetskim razinama
• 1924.g. - Luis Victor de Broglie - elektroni imaju svojstva vala i čestice
• 1925.g. - Werner Heisenberg - osnivač kvantne mehanike
• 1926.g. - Erwin Schrödinger - stanja elektrona određena su rješenjima valne jednadžbama
• 1932.g. - James Chadwick - jezgra se sastoji od protona i neutrona

Agregacijska stanja tvari

Čvrsto: 

• Oznaka : s (lat. solidus)
• Uređenost strukture
• Mala udaljenost između čestica
• Stalan oblik i volumen
• nestlačive su

Tekuće: 

• Oznaka : l (lat. liquidus)
• veća udaljenost između čestica
• uređenost strukure je manja
• čestice se gibaju slobodno i mjenjaju položaj
• poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze
• nestlačive se

Plinovito:

• udaljenost između čestica je velika
• nemaju uređenu strukturu
• položaj čestica se brzo mjenja u svim smjerovima u prostoru
• posuda bilo kojeg oblika potpuno je ispunjena plinom
• volumen ovisi o tlaku i temperaturi

Promjene agregacijskih stanja tvari : 

Rasprostranjenost elemenata

• U svemiru prevladavaju lakši elementi

• Na površini Zemlje prevladavaju lakši elementi na prema središtu sve teži

Razdvajanje sastojaka iz smjesa

Homogene : 

• Uparivanjem
• Destilacijom - smjesa vrije, otopljena tvar zaostaje a tekućina isparava te se u hladilu ponovno kondenzira
• Kristalizacijom
• Ekstrakcijom - temlji se različitoj topivosti tvari u otapalima (pr. jod se bolje otapa u org. otapalima nego u vodi)
• Kromatografijom - otopina prelazi preko krute faze (kreda, papir), neke tvari se jače vežu pa se sporije dižu, time semogu dokazati postojanje nekih sastojaka u smjesi

Heterogene :

• Dekantiranjem
• Sedimentacijom
• Filtracijom - kroz filtirni papir smjesa se razdvaja na tekućinu na predlošku i tvar na filtirnom papiru
• Sublimacijom

Podjela tvari